Božić u varaždinskoj katedrali

Božić u varaždinskoj katedraliZbor tradicionalno svake božićne noći prije polnoćke i u čekanju dvanaeste ure izvodi božićne pjesme. U božićnoj noći, kada se veselje navješćuje, kada se raduju narodi, kada Betlem gori, kada Mati Marija pjeva uspavanku malom Isusu, zbor i orgulje u varaždinskoj prvostolnici pripremaju glazbenu svečanost dočeka spomena Božjeg rođenja.
Ovim nosačem zvuka, o svojoj desetoj obljetnici, Chorus angelicus, zahvalan za potporu svojih biskupa, svećenika ordinarijata i tolikih podupiratelja, daruje svim ljudima dobre volje ovu rukovet božićnih pjesama.

Božić, mali Bog, umanjenica je kojom se u hrvatskom jeziku želi naglasiti, osim fascinacije izričaja, veličinu koja je svojstvena samo malenima (Ako ne budete kao djeca…). Božje sebedarje kojim obdaruje čovjeka, bira najneobičniji, čudesan način ljubavi, nesrazmjeran i neshvatljiv ljudskoj zamisli. Neznatnost je obzor kojim Bog dolazi. Dolazi među nas, ljudskim rođenjem. Postaje čovjek, a time obznanjuje da je ljudsko postalo božansko: Ljubav Božja prevelika, primi pravu put čovjeka, Narodi nam se kralj nebeski. Kralj vjekova, Mali Princ, odabire način dolaska k nama, a to je put običnih, slabih, nejakih, odbačenih: Štalica prosta, bi njemu dosta prigodna, O sretnog kralja kome je štala ugodna. Samo je Bog mogao doći u jednostavnosti i samozataji.

Rođen ne u izobilju, nego u osami pojate, gdje su pastiri sklanjali svoja stada za nevremena, za priproste je pastire bio veliko iznenađenje, ali i sreća prvog darivanja Djeteta: O pastiri čudo novo, niste nikad vidjeli ovo. Bačen s majkom na ulicu, neposredno prije trenutka vlastita rođenja, od ljudi radi kojih je došao na ovaj svijet, kao što jasno govori tekst Vjerovanja: Radi nas ljudi i radi našega spasenja, okuplja prvo malene, neznatne i marginalne. U štali, gdje su životinje imale privilegiju biti svjedokom njegove prve ljudske životne muke, prvog plača i studeni, jasle su njegova prva kolijevka: Djetešce nam se rodilo, u jasle se položilo.

Prvi trenuci života Božje ljudskosti imaju jasne naznake trpljenja i martirija koji će obilježiti njegovu otkupiteljsku ulogu: U štalici prostoj leži Djetešce, na slamici oštroj kao Janješce i Tu na slami plačeš sav od studeni. Već jaslice imaju sve naznake križa: On za nas trpi čim se rodi. Misterij otkupljenja već je počeo Božjim rođenjem.

Razvojem crkvene liturgijske glazbe pojedinih naroda božićne su pjesme zauzimale važno mjesto i u kulturi naroda, ponekad sa snažnim lokalnim utjecajem, kako glazbenim, tako i narodnim. Hrvatske su božićne pjesme kulturološko i povijesno nacionalno blago.

Prva pisana hrvatska božićna pjesma, Bog se rodi u Vitliomi, svojim jezičnim idiomom, premda još uvijek arhajskim, ali već formiranim hrvatskim jezikom, može se deduktivno smjestiti potkraj XIV. stoljeća (prema sačuvanom tzv. Pariškom kodeksu). U slično se razdoblje nastanka može staviti i stara božićna pjesma Istre, Dalmacije i otoka: Va se vrime godišta.

Prva kajkavska, tzv. Pavlinska pjesmarica iz 1664. godine donosi 19 božićnih pjesama, a prvo izdanje pjevnika zagrebačke katedrale iz 1701. god. Cithara octochorda zapisuje ih već trideset.

Današnje božićne pjesme, koje obilježavaju liturgijsku okosnicu Božića, premda nisu toliko stare, vrlo su snažno ukorijenjene u hrvatsku nacionalnu i liturgijsku baštinu, tako da zapravo čine svojevrsni «kanon» od desetak pjesama (Kyrie eleison, Svim na zemlji, Radujte se narodi, O Betleme, Narodi nam se itd.) i čini se da su prema dostupnom izvoru (zagrebački kanonik poznati muzikolog dr. Janko Barle) nastale početkom 19. stoljeća, a skladao ih je Franjo Langer, orguljaš zagrebačke prvostolnice.

Vrlo je slojevit odnos hrvatskih božićnih pjesama i samog misterija Božića. Prvo, pjesme nude jezgrovitost tekstualnosti, slobodno se može naglasiti i intertekstualnosti, a istodobno njihova je karakteristika jednostavnost izričaja, zornost i transparentnost svojstvena pučkom govoru i vidovitosti, gdje se zapravo s vrlo oskudnim i jednostavnim riječima, eidetskom slikovitom poetizacijom, dodiruju, ali i vrlo precizno formuliraju dogmatske istine o Božjem rođenju. Pjesme fokusiraju samu bit božićnog misterija. Glazbena ikonologija pjesama kreće se u rasponu od pučkih napjeva do obrada složene harmonizacije, vrlo je prihvatljiva običnom čovjeku, ali jednako tako i glazbenim stručnjacima.

Mješoviti zbor varaždinske katedrale Chorus angelicus pod vodstvom svog umjetničkog voditelja Anđelka Igreca djeluje već deset godina. Osim liturgijskog pjevanja njeguje i izvodi svjetsku i nacionalnu duhovnu glazbenu baštinu, predstavlja se zapaženim koncertnim nastupima, posebno zadnjih godina na Varaždinskim baroknim večerima (A. Vivaldi: Gloria, G. F. Händel: Psalam 112, C. Ph. E. Bach: Magnificat), kao i samostalnim koncertima (G. Faure: Requiem, W. A. Mozart: Requiem, Krönungsmesse, Spatzenmesse…).

Zbor tradicionalno svake božićne noći prije polnoćke i u čekanju dvanaeste ure izvodi božićne pjesme. U božićnoj noći, kada se veselje navješćuje, kada se raduju narodi, kada Betlem gori, kada Mati Marija pjeva uspavanku malom Isusu, zbor i orgulje u varaždinskoj prvostolnici pripremaju glazbenu svečanost dočeka spomena Božjeg rođenja.

Poseban osvrt zaslužuju orguljske improvizacije uvoda i poveznica između kitica pjesama katedralnog orguljaša Igreca. Anđeoskom razigranošću Angelus Ludens nudi male majstorije improvizacijske vještine, kontrastno, ritmičko-agogički zanimljivo, a posebno registracijski inventivno, gradacijski smiono, gradi male glazbene cjeline. To umijeće zaokružuje orguljska skladba Zdravo budi mladi kralju – varijacije na temu međimurske božićnice, koja prerasta u široku glazbenu fresku, sastavljenu od niza bogatih i i neočekivano suprotstavljeno koncipiranih glazbenih pristupa u obradi osnovne glazbene teme.

Ovim nosačem zvuka, o svojoj desetoj obljetnici, Chorus angelicus, zahvalan za potporu svojih biskupa, svećenika ordinarijata i tolikih podupiratelja, daruje svim ljudima dobre volje ovu rukovet božićnih pjesama.

Božić 2009. g.

Dr. sc. Josip Detoni


Slaveći Božić, svi kršćani, pa tako i Hrvati, pjevaju mnoge radosne pjesme koje simboliziraju veselje, mir i svjetlo. A svjetlo u kojem se zbiva taj radosni događaj Kristova rođenja simbolizirano je već u vremenu došašća paljenjem svijeća adventskog vijenca. Iz tjedna u tjedan svjetlost se pojačava, da bi na Božić zabljesnula u mnoštvu prepoznatljiva narodna melodika. Osim pjesama koje je ispjevao narod, i onih skladanih za tu prigodu, pjevaju se i pjesme iz drugih zemalja, koje harmonijski i melodijski zvuče u duhu hrvatske narodne glazbe bez obzira na njihov religiozni ili svjetovni karakter. Krista se u tim pjesmama naziva Kraljem NebeskimJezušem, Mladim Kraljem. U tekstovima se pojavljuju poznati božićni simboli: štalica, slamica, anđeli, pastiri, mudraci… Božićni napjevi unose u naša srca nešto drago i sretno, što svi osjećam i čemu se iskreno radujemo.

Album Božić u varaždinskoj katedrali donosi osamnaest zvučnih zapisa božićnih napjeva u vrlo slušnoj i popularnoj, ali i u umjetnički neosporno vrijednoj verziji.

Članovi Zbora varaždinske katedrale Chorus angelicusMuški oktet varaždinske katedrale sa svojim voditeljem maestrom Anđelkom Igrecom prihvatili su ideju snimanja ovog albuma, čiji je prihod od prodaje namijenjen Caritasvoj humanitarnoj potpori. Velikim trudom svih pjevača, instrumentalista, tonskih snimatelja, a zatim potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije, svećenika Ordinarijata Varaždinske biskupije, nastalo je ovo izdanje božićnih pjesama i to u vrijeme kada Zbor varaždinske katedrale Chorus angelicus slavi desetu obljetnicu postojanja. Pjesme zvuče skladno i homogeno. Posebno treba istaći nadahnute orguljske improvizacije maestra Anđelka Igreca u uvodu i međuigrama, kao i skladanim varijacijama međimurske božićnice na samom kraju. U reproduktivnom pogledu, ovim popularnim, ali i vrlo ozbiljnim uratkom, izvođači su postavili i dosegnuli vrlo visoke interpretativne standarde. Slušajući ih, uistinu doživljavamo Božić kao blagdan mira i ljubavi.

Vladimir Gotal


  1. Raduj se, o Betleme
  2. Kyrie, eleison
  3. Svim na zemlji
  4. Dođite sad, mladenci (obr. M. Lešćan)
  5. Gospoja si milostiva
  6. Čestit svijetu
  7. O, Betleme, grade slavni
  8. O kakva to svetlost
  9. Simo, pastiri, štalici šetujte
  10. Hajdmo, braćo, sada
  11. U to vrijeme godišta
  12. Djetešce, Ti moje drago
  13. Djetešce nam se rodilo
  14. Veselje ti navješćujem
  15. Oj, pastiri, čudo novo
  16. Narodi nam se
  17. F. Gruber: Tiha noć
  18. A. Igrec: Zdravo budi, mladi Kralju - varijacije na temu međimurske božićnice


Zbor varaždinske katedrale “Chorus angelicus”
Muški oktet varaždinske katedrale
Orguljske improvizacije uvoda i međuigri – Anđelko Igrec
Zvonimir Lazar i Marijo Magdaš, trublje
Obrade za trubače – Anđelko Igrec
Orguljska pratnja zboru (br. 2, 3, 7, 11, 14, 15, 16 i 17) – Božica Tuđan
Umjetničko vodstvo: Anđelko Igrec
Snimljeno u varaždinskoj katedrali i na orguljama varaždinske katedrale
Snimatelji: Vladimir Gotal i Anđelko Igrec
Mastering: Andrej Bregović
Tekstovi: Dr. sc. Josip Detoni i Vladimir Gotal
Slika na naslovnici: Željko Prstec
Oblikovanje: Željko Prstec
Tisak: Tiskara Škorjanec
Varaždin, prosinac 2009