Korizmeni koncert zbora Chorus angelicus i zbora Via približava nam dva biblijska događaja, jedan starozavjetni, iz života proroka Ilije, i jedan novozavjetni, koji opisuje bol i tugu Majke Marije u zadnjim trenucima života njenog sina, Isusa, Spasitelja svijeta. Kako je korizma pravo vrijeme za kontemplaciju, za reviziju vrijednosti po kojima živimo i kojima smo vjerni, u tome će pomoći i ovaj duhovni koncert koji predstavlja Riječ Božju koja nam je upućena preko glazbenika.
Iz Mendelssohnovog oratorija ‘Ilija’ uzeli smo za ovu priliku nekoliko odlomaka koji govore o Bogu, kojega se ne treba bojati, koji je milosrdan, koji se brine, koji šalje svoju pomoć, koji je čuvar! Mendelssohn (3. veljače 1809. – 4. studenog 1847.), majstor ranog romantizma, rođen je u židovskoj obitelji, te je kršten tek u svojoj sedmoj godini života. Međutim, uvijek je bio ponosan na svoje židovsko podrijetlo. Izuzetno je plodan kompozitor izvanredna glazbena talenta, koji je iskazivao već u ranom djetinjstvu.
U djelu ‘Stabat mater’ (hrv. Stala plačuć’ tužna mati), Giovanni Battista Pergolesi-ja (1710. – 1736.), skladanom 1736. godine u posljednjim tjednima skladateljeva života, ženski dio zbora Chorus angelicus plače zajedno s Bogorodicom, pod križem na kojem visi bolno, izbičevano, izranjavano i naposlijetku mrtvo tijelo njenog Sina Jedinorođenoga. Nakon što je odabrana od Boga i prihvaća biti Majkom Božjom, nakon što rodi Sina, odgaja ga i prolazi sve majčinske brige kao i sve majke svijeta, iznenada ga gubi kad on bude razapet na križu. Njegova bol poput mača probada njezinu grud. Ne zbog svoga grijeha, nego zbog grijeha sviju nas. I Majka to prihvaća. Ne protestira. Ali gorko pati.
Slušajući ove divne napjeve Pergolesijeve ‘Stabat mater’, proživljavamo neizmjernu tugu, muku i bol Majke. Naše srce ne može više biti tvrdo. Ono se otvara svakom djetetu, svakom čovjeku. U njemu se nastanjuje milost i nježnost. Ljepota glasa odražava ljepotu duše te i izvođača i slušatelja približava Bogu.
Uz ‘Dođi Duše Presveti’, ‘Hvali Sion Spasitelja’, ‘Svetoj Žrtvi Uskrsnici’ i ‘U dan onaj, u dan gnjeva’, ‘Stabat mater dolorosa’ postala je petom liturgijskom sekvencom 1727. godine zbog njene književne i duhovne vrijednosti te njene povezanosti s pobožnošću Križnoga puta. Ljepotom i skladnošću ovog djela Pergolesi je uvelike utjecao na mnoge skladatelje svog vremena, uključujući i samog J. S. Bacha.
Koncert u Sračincu
Pjevanje o Božjoj nježnosti, koji svojim anđelima zapovijeda “da te na rukama nose da se gdje nogom ne spotakneš o kamen”, koji je “čuvar Izraelov” i “ne drijema i ne spava” ispreplitao se s pjevom o nježnosti Isusove majke kad primi u ruke svoje dijete, želeći ga samo ljubiti, štititi, pomoći mu, spremna dati mu sve, pa i samu sebe. Varaždinci će Pergolesievu “Stala majka pod raspelom” imati priliku čuti na Cvjetnicu 14. travnja u 19 sati kod uršulinki.