U štrigovskoj crkvi svetog Jeronima (koju je freskama oslikao Ivan Ranger i spomenik je nulte kategorije) ovog ponedjeljka je svečanim misnim slavljem proslavljen svečev blagdan. Ta crkva, koja se inače otvara samo u posebnim prigodama, otvorila je svoja vrata i dan ranije, u nedjelju 29. rujna u 19 sati, kako bi u njoj mogli nastupiti varaždinski zborovi “Chorus angelicus” i “Via”, uz prigodni instrumentalni ansambl. Pod ravnanjem maestra Anđelka Igreca, voditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, izveden je izbor iz ciklusa Pjesme štovanja i hvale.
Naime, uz proslavu 1600. obljetnice smrti svetoga Jeronima u Štrigovi je ove godine po prvi puta organiziran Festival „Dani svetoga Jeronima“, s duhovnim i kulturnim programom. Veliki crkveni učitelj štuje se posebno u Štrigovi već pet stoljeća, jer ovdašnji puk vjeruje da je upravo Štrigova Stridon koji se spominje kao rodno mjesto svetog Jeronima. I dok su mnogi crkveni oci s vremenom gubili na značenju, te im je djelo padalo u zaborav, Jeronim je ostao trajno prisutan u europskoj kulturi. Hrvatska kultura od 13.st. gradi na njegovu imenu i autoritetu dio svoje duhovnosti, pisane i likovne kulture, smatrajući ga domaćim piscem, autorom glagoljice i bogoslužja na hrvatskom jeziku.
No, svetog Jeronima najlakše je pamtiti kao tvorca novog prijevoda Biblije, koji je nastao kao rezultat niza godina (i desetljeća) predanoga rada. I kad osluhnemo svetog Jeronima kako kaže da “svatko za Božji šator donosi što može…” (Prologus galeatus), odmah je jasno da je i on sam nedvojbeno dao mnogo – jer se njegova Vulgata koristila sve do 1979. godine kada je po nalogu Drugog vatikanskog koncila priređeno novo modernizirano izdanje. A inspiraciju u Bibliji za nastanak ciklusa Pjesme štovanja i hvale pronašao je i kompozitor Anđelko Igrec pomno odabravši biblijske psalme i tekstove Novoga zavjeta. Većina skladbi u srži su pohvale, prošnje, vapaji i molitve.
Zborsku izvedbu nadahnuto su obogatile solo izvedbama sopranistice Dorotea Ilčić i Silvija Habunek te bariton Luka Šopar, ujedno i voditelj zbora Via. Na mnogim mjestima isticali su se također instrumentalni izvođači, naglašavajući emocijama nabijen karakter izvođene glazbe.
Sve u svemu, možda netko nakon koncerta posegne i za Biblijom kako bi se ponovo susreo s tekstovima koje je imao priliku na koncertu čuti uglazbljene… to znači da je glazba doprla ne samo do srca, nego da prožima cijelo biće. Jer je takva glazba – glazba s porukom. S porukom koju nudi Biblija. A tu opet ima nešto za reći naš svetac…
“Knjiga (Biblija?) nek ti nikad nije daleko od ruku i od očiju (…) Molitva nek ti je bez prestanka (…)” (sveti Jeronim, Ep. CXXV., Monahu Rustiku)

Janja Kelava