Mješoviti pjevački zbor Chorus angelicus izveo je 16. listopada 2022. godine u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu velebnu Missu solemnis L. van Beethovena uz simfonijski orkestar Savaria iz Mađarske, zbor Koinonia iz Beča, soliste Margaretu Klobučar, sopran, Martinu Gojčeta Silić, mezzosopran, Zoltána Megyesija, tenora i Marcella Krokovaya, baritona. Ovim koncertom nastavljena je dugogodišnja praksa zbora Chorus angelicus u izvođenju najvećih djela svjetske glazbene baštine uz simfonijski orkestar i vrhunske soliste. Posjetitelji koji su ispunili franjevačku crkvu uživali su u ovom izvođački vrlo zahtjevnom djelu za čiju izvedbu je maestro Anđelko Igrec okupio gotovo 150 izvođača iz tri europske države s bogatom glazbenom tradicijom i kulturom. Na izvedbama je mo. Igreca zbog spriječenosti zamijenio mo. Imre Kollar, koji je djelovao kao dirigent u Mađarskoj državnoj operi u Budimpešti, a trenutno je glavni dirigent Dohnanyi simfonsijkog orkestra mladih te pomoćni dirigent Mađarskog državnog simfonijskog orkestra. Ovo djelo, kojem je sam skladatelj namijenio i zabilježio u partituri da „Od srca – neka ide – k srcu“ još je jedan dar od srca zbora Chorus angelicus i njihovog dirigenta Anđelka Igreca varaždinskoj publici koja je ponovno pokazala kako cijeni i dugim pljeskom redovito nagradi vrhunske glazbene događaje.
Dan ranije, 15. listopada, koncert je izveden i u Koncertnoj dvorani Bela Bartok u Szombathelyju u Mađarskoj za koje su izvođači također primili izuzetno pozitivne kritike i reakcije publike.
Osvrt Jadranke Težaki:
„Iz srca – neka se vrati u srce!“
Svečanom izvedbom Beethovenove Misse solemnis u prepunoj varaždinskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja 16. listopada 2022. godine Chorus angelicus zaokružio je dvadesetrogodišnji bogati repertoar izvođenja velikih i značajnih djela svjetske glazbene baštine.
Dan ranije isto djelo izvedeno je u mađarskom Szombathelyju, a pola godine ranije u Beču. Već uistinu uigrani tim u sastavu: ansambl Koinoia iz Beča, simfonijski orkestar Savaria iz Szombathelyja te mješoviti pjevački zbor Chorus angelicus iz Varaždina pokazao je svu raskoš vokalno-instrumentalnog izraza te moć kvalitetne interpretacije jednog od najpoznatijih djela glazbenog klasicizma. Solističke dionice interpretirali su izvrsni Margareta Klobučar (sopran), Martina Gojčeta Silić (mezzopran), Zoltan Megyesi (tenor) i Marcell Krokovay (bas).
Missa solemnis, svečana misa, žanr je glazbenih postavki redovne mise, koje su svečano notirane i koje opsežno izvode latinski tekst, za razliku od skromnije Misse brevis. Na francuskom, žanr je “Messe solennelle”. Izrazi su ušli u upotrebu u stilskom razdoblju glazbenog klasicizma.
O čemu govori Beethovenova Missa Solemnis? Ludwig van Beethoven (1770-1827) skladatelj je koji se nalazio na razmeđi dvaju stilskih razdoblja: klasicizma i romantizma. U svojim simfonijama otkriva herkulovsku snagu, u svojim klavirskim skladbama senzibilitet dostojan romantičarskog weltschmertza, a u svoje tri skladane mise doživljavamo ga kao zanimljivog i moćnog glazbenog interpretatora duhovnih vrijednosti. Dakle, Missa Solemnis je dokument koji nam mnogo govori o Beethovenovoj vjeri i njegovom konceptu božanskog. Beethoven većinu života nije bio religiozan čovjek, ali je u svojim posljednjim godinama postao duboko duhovan. Ovo djelo – jedno od samo tri otvoreno religiozna djela u njegovom cjelokupnom opusu, zajedno s oratorijem Christus am Ölberge (Krist na Maslinskoj gori) i ranijim postavom mise – najreprezentativnije je dio njegove osobne duhovnosti.
Beethoven je skladao Missu Solemnis 1823. godine za ustoličenje svog velikog prijatelja i učenika nadvojvode Rudolpha za nadbiskupa Olmütza – dovršivši je tri godine nakon ceremonije ustoličenja. Na primjerku darovanom Rudolphu pisalo je: Iz srca – neka se vrati u srce!
Missa Solemnis ima teatralnost zbog koje su mnogi komentatori rekli da je prikladnija za koncertnu dvoranu nego za crkvu, a uspoređuju je i s kratkom operom.
Zanimljivo je da je Beethoven želio premijerno izvesti Missu zajedno s tek dovršenom Devetom simfonijom na koncertu u kazalištu Kärntnertor 7. svibnja 1824., ali je intervenirao cenzor, zabranivši izvođenje vjerskog djela u koncertnoj dvorani. Postignut je kompromis u kojem su izvedena samo tri stavka Misse (uz deveti). Danas Missa Solemnis stoji samostalno u cjelokupnom Beethovenovom stvaralaštvu.
Varaždinska publika imala je prilike osjetiti svu moć duhovnosti ovog izuzetnog djela, a izvođači (prvenstveno članovi zbora) kažu da je ovaj susret s Beethovenom bio jedan od najtežih u ovih dvadeset tri godine izvođenja zborskih dionica. U prilog tome govori i činjenica da je Missa solemnis jedno od relativno rijetko izvođenih vokalno-instrumentalnih djela, što svakako svjedoči o njegovoj zahtjevnosti čak i u profesionalnim okvirima. Članovi mješovitog zbora Chorus angelicus, iako uglavnom amateri i glazbeni entuzijasti osnovnog i srednjeg glazbenog obrazovanja ,uz pojedine profesionalne solo-pjevače i uz vrlo sličan zbor iz Beča (Ensemble Koinonia) omogućili su potpun glazbeni doživljaj i pretvorili franjevačku crkvu sv. Ivana Krstitelja u prekrasan i moćan glazbeni spektakl dostojan svjetskih pozornica.
Zahvaljujemo Vedranu Lesaru na tekstu za programsku knjižicu.
Iz medija:
