Korizmeni koncert zbora Chorus angelicus približava nam dva biblijska događaja, jedan starozavjetni, iz života proroka Ilije, i jedan novozavjetni, koji opisuje bol i tugu Majke Marije u zadnjim trenucima života njenog sina, Isusa, Spasitelja svijeta. Istina je da danas glas iz Biblije ne dopire do mnogih. Ne dopire zbog svekolike buke kojom smo okruženi, kako svjetonazorske i načina života, tako i zbog površnosti i hedonizma kojima se prečesto odajemo, a koji su, nažalost, postali i način života. Kako je korizma pravo vrijeme za kontemplaciju, za reviziju vrijednosti po kojima živimo i kojima smo vjerni, u tome će pomoći i ovaj duhovni koncert koji predstavlja Riječ Božju koja nam je upućena preko glazbenika.
Oratorij ‘Ilija’ donosi nam biblijsku epizodu o proroku Iliji, koji je svojim javnim zalaganjem bio začetnik monoteizma. On upozorava izraelski narod svojim predskazanjem da će ga stići kazna Božja ako se bude klanjao lažnom bogu Baalu i ako napusti Boga Jahvu. Jahve je vjeran svome narodu, nikad ga ne napušta, ali traži od nas da i mi budemo vjerni. Drama kroz koju prorok Ilija prolazi, jer otpor naroda je velik, a Ilija uvijek ostaje vjeran svome Bogu, njemački skladatelj, Felix Mendelssohn Bartholdy, u ovom bogatom i živopisnom oratoriju izrazio je snažnim dramatičnim glazbenim sekvencama, no isto tako i nježnim arijama, posebice pjevom anđela kojima je ‘Bog naredio da te čuvaju i štite na svakoj tvojoj stazi’. Zborske su dionice snažne i ekspresivne, a prva izvedba ovog oratorija 1846. na festivalu u Birminghamu u Engleskoj imala je čak 400 izvođača.
Mendelssohn (3. veljače 1809. – 4. studenog 1847.), majstor ranog romantizma, rođen je u židovskoj obitelji, te je kršten tek u svojoj sedmoj godini života. Međutim, uvijek je bio ponosan na svoje židovsko podrijetlo. Izuzetno je plodan kompozitor izvanredana glazbena talenta, koji je iskazivao već u ranom djetinjstvu. Također je interesantno spomenuti da je on autor i širom svijeta poznate i omiljele božićne skladbe ‘Čuj, anđeli pjevaju’ (engl. Hark! The Herald Angels Sing!)
Zbor Chorus angelicus pod nadahnutim vodstvom svog osebujnog zborovođe, dirigenta i skladatelja, upoznaje se sa svakim glazbenim djelom i njegovim sadržajem, njegovom biblijskom pozadinom, vremenom u kojem je djelo stvarano, te duboko proživljava njegov sadržaj i stoga ga tako vjerno, autentično i dojmljivo predaje slušatelju. Kontakt koji zbor glazbom ostvaruje sa slušateljem uvijek je na prvorazrednoj razini.
Tako i u djelu ‘Stabat mater’ (hrv. Stala plačuć’ tužna mati), Giovanni Battista Pergolesija (1710. – 1736.), skladanom 1736. godine u posljednjim tjednima skladateljeva života, ženski dio zbora Chorus angelicus plače zajedno s Bogorodicom, pod križem na kojem visi bolno, izbičevano, izranjavano i naposlijetku mrtvo tijelo njenog Sina Jedinorođenoga. Nakon što je odabrana od Boga i prihvaća biti Majkom Božjom, nakon što rodi Sina, odgaja ga i prolazi sve majčinske brige kao i sve majke svijeta, iznenada ga gubi kad on bude razapet na križu. Njegova bol poput mača probada njezinu grud. Ne zbog svoga grijeha, nego zbog grijeha sviju nas. I Majka to prihvaća. Ne protestira. Ali gorko pati.
Slušajući ove divne napjeve Pergolesijeve ‘Stabat mater’, proživljavamo neizmjernu tugu, muku i bol Majke. Naše srce ne može više biti tvrdo. Ono se otvara svakom djetetu, svakom čovjeku. U njemu se nastanjuje milost i nježnost. Ljepota glasa odražava ljepotu duše te i izvođača i slušatelja približava Bogu.
Uz ‘Dođi Duše Presveti’, ‘Hvali Sion Spasitelja’, ‘Svetoj Žrtvi Uskrsnici’ i ‘U dan onaj, u dan gnjeva’, ‘Stabat mater dolorosa’ postala je petom liturgijskom sekvencom 1727. godine zbog njene književne i duhovne vrijednosti te njene povezanosti s pobožnošću Križnoga puta. Ljepotom i skladnošću ovog djela Pergolesi je uvelike utjecao na mnoge skladatelje svog vremena, uključujući i samog J.S. Bacha. Prerana smrt od tuberkuloze onemogućila je ovog velikog skladatelja da osim sakralnih djela i opera koje je uglavnom skladao, dadne svoj daljnji doprinos talijanskoj i svjetskoj glazbenoj baštini.
Irena Žiger